Škola heraldike –
Klis povremeno se održava od 2016. godine s ciljem da heraldička praksa i
teorija, nakon desetljeća zanemarivanja i uglavnom nepovoljnih povijesnih
okolnosti tijekom 20. stoljeća, ponovno zaživi u lokalnim i širim društvenim
okvirima. Osim u Klisu i prostoru same kliške tvrđave, srodna heraldička
izlaganja i radionice su u okviru ove Škole do sada bili organizirani i u
susjednim gradovima i općinama (Splitu, Solinu, Kaštelima, Segetu…).
Do sada su održana
četiri ciklusa izlaganja i radionica, koja redovito započinju početkom
listopada manifestacijom oživljene povijesti „Krunom hrvatskih vladara“
Solin-Klis (tj. na obljetnicu smrti kraljice Jelene Slavne i krunidbe kralja
Dmitra Zvonimira), a teme o kojima se izlagalo su primjerice: portulani
(pomorske karte), heraldika kliških, senjskih i žumberačkih uskočkih obitelji,
hrvatski zemaljski grbovi, vojno znakovlje I. svjetskog rata i Domovinskog
rata, odbacivanje totalitarnih simbola krajem 20. stoljeća te oblikovanje
suvremenog grba Republike Hrvatske, heraldička simbolika nedavne zamjene hrvatske
valute od kune do eura…itd.
O jednoj od tih
tema bit će riječi i na znanstvenom skupu koji će se uskoro u organizaciji Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti održati u Zagrebu. Pritom će se predstaviti
osobitosti hrvatskog šahiranog grba, ali i drugih povijesnih grbova sadržanih u
kruni grba Republike Hrvatske (heraldičkog znamenja Dalmacije, Slavonije,
Dubrovačke Republike, Istre…itd.), odnosno kroz niz izlaganja govorit će se o
nastanku, prošlosti i sadašnjosti hrvatskih zemaljskih grbova – prvenstveno
šahiranog grba Hrvatske.
Voditelj Škole
heraldike (Klis) – Mate Božić, ujedno i član splitske povjesničarske Udruge
„Toma Arhiđakon“ te Povijesne postrojbe „Kliški uskoci“, također je jedan od
ukupno osam pozvanih izlagača, uglavnom povjesničara i vodećih stručnjaka za
područje hrvatske heraldike, dok su naslovi izlaganja prema redoslijedu
održavanja sljedeći:
„Povijesne
okolnosti nastanka hrvatskoga šahiranoga grba u 15. stoljeću“ – prof. dr. sc.
Ivan Jurković (Filozofski fakultet u Puli)
„Šahirani grb –
simbol Hrvatske kao predziđa kršćanstva“ – Mate Božić, mag. educ. hist. et
phil. (Škola heraldike – Klis)
„Hrvatski povijesni
grbovi u stiliziranoj kruni službenoga grba Republike Hrvatske“ – akademik
Stjepan Ćosić (Institut za migracije i narodnosti – Zagreb)
„Hrvatski zemaljski
grbovi na grbovnicama hrvatskog i slavonskog plemstva iz 17. i 18. stoljeća:
odabrani primjeri“ – prof. dr. sc. Hrvoje Kekez (Hrvatsko katoličko sveučilište
– Zagreb)
„Hrvatski šahirani
grb u političkim i idejnim koncepcijama Pavla Rittera Vitezovića (1652.–1713.)“
– prof. dr. sc. Tomislav Galović (Filozofski Fakultet u Zagrebu)
„Hrvatski grb u
svjetlu hrvatsko-mađarskih političkih odnosa“ – dr. sc. Željko Holjevac
(Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar – Zagreb)
„Hrvatski šahirani
grb – uporaba tijekom 20. stoljeća“ – dr. sc. Mario Jareb, znanstveni savjetnik
(Hrvatski institut za povijest – Zagreb)
„Hrvatski grb kao
sinteza kulture i identiteta“ – dr. sc. Ante Žužul (Školska knjiga – Zagreb)
Naposljetku, kako
se navodi u samom pozivu HAZU: „cilj znanstvenoga skupa jest razmatranje
povijesti hrvatskoga grbovlja i donošenje Deklaracije o povijesnome
hrvatskom grbu“, a na što će se odnositi njen sadržaj tek ćemo
vidjeti..! Zanimljivo je kako je održavanje skupa predviđeno na (još uvijek)
neslužbeni Dan hrvatske zastave, točnije u četvrtak 5. lipnja 2025. godine, s
početkom u 13 sati. Mjesto održavanja simpozija je dvorana Knjižnice Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti (Trg Josipa Jurja Strossmayera 14, Zagreb), dok
znanstveni odbor skupa čine: akademik Stjepan Ćosić, akademik Anđelko Akrap,
akademik Jakša Barbić, akademkinja Željka Čorak i akademik Kuzma Kovačić,
ujedno i autor nedavno uklonjenog štandarca u gradu Splitu!
Primjedbe
Objavi komentar