Što je Splićanin Ivan oko 1050. radio na Tremitima – nadomak Gargana? (hrvatski i talijanski jezik)

Cosa faceva Ivan di Spalato intorno al 1050 alle Tremiti, vicino al Gargano?



I recenti terremoti dall'altra parte dell'Adriatico, lungo la costa del Gargano, con epicentri nei pressi del lago di Lesina (uno dei quali ha raggiunto la magnitudo 4,7 della scala Richter), ci hanno ricordato la capricciosità della natura, ma anche le previsioni secondo cui le due coste dell'Adriatico si stanno avvicinando di circa quattro millimetri all'anno, il che significa che potrebbero fondersi in un'unica massa continentale nel giro di 50-70 milioni di anni! Chissà se qualcuno potrà assistere a questo in un futuro lontano, ma il passato conosce sicuramente altre forme di connessione.

Sono stati individuati gli epicentri di una serie di terremoti che hanno colpito di recente la regione orientale della "piccola Dalmazia" in Italia: proprio accanto agli epicentri si trova la laguna del Gargano, Lesina, che condivide il nome con quello italiano dell'isola croata di Hvar; Una moderna mappa dell'Adriatico occidentale "Piccola Dalmazia" con luoghi contrassegnati che ricordano i toponimi attuali e passati di origine croata, slava e dalmata - il geografo fiammingo Abraham Ortelius, sulla sua mappa storica "Italia nam tellus Graecia Maior erat..." creata nel 1595, colloca il nome "DELMATIA" accanto a Lesina, cioè DALMAZIA

Označeni epicentri niza potresa koji su nedavno pogodili istočno područje „male Dalmacije“ u Italiji – neposredno uz epicentre je garganska laguna Lesina, koja svoje ime dijeli s talijanskim nazivom za hrvatski Hvar; Suvremena mapa zapadnojadranske „male Dalmacije“ s označenim mjestima koja podsjećaju na sadašnje i nekadašnje toponime hrvatskog, slavenskog i dalmatinskog podrijetla – flamanski geograf Abraham Ortelius na svojoj povijesnoj karti „Italia nam tellus Graecia Maior erat…“ nastaloj 1595. godine uz Lesinu postavlja naziv „DELMATIA“ tj. DALMACIJA


Si racconta che nel 1050 un uomo di Spalato, il sacerdote Ivan, figlio di Gaudi Grlić, costruì una chiesa dedicata a San Silvestro Papa sull'isola di Biševo, a sud-ovest di Vis, in una zona chiamata Polje. L'intenzione di Ivan era che la famosa abbazia benedettina delle isole Tremiti italiane organizzasse un monastero a Biševo, così come erano stati organizzati altri monasteri più piccoli. A questo scopo si recò alle isole Tremiti, a circa 20 chilometri dal Gargano, e lì si unì ai Benedettini.

I lavori eseguiti nel 1994 e nel 1995, con i quali si è proceduto al restauro e alla sistemazione della chiesa di San Silvestro Papa a Biševo, ne hanno ripristinato l'aspetto medievale; L'aspetto attuale della chiesa è costituito dai resti di un monastero un tempo rinomato, che costruì perfino la propria chiesa di San Silvestro a Spalato

Radovi izvedeni 1994. i 1995. godine kojima je sanacijom i uređenjem crkve Sv. Silvestra pape na Biševu vraćen njezin srednjovjekovni izgled; Današnji izgled crkve s ostatcima nekad uglednog samostana, koji je čak i u Splitu izgradio svoju crkvu svetog Silvestra


È interessante notare che a metà dell'XI secolo l'atto della consegna della chiesa fu assistito dal principe della Neretva Berigoj e dal suo seguito. In particolare, i Neretvani erano una delle tribù dell'antica Croazia che, come testimonia Costantino Porfirogenito nel X secolo, controllavano la terraferma tra i fiumi Cetina e Neretva e le isole dell'Adriatico: Mljet, Brač, Hvar e Korčula. Un ulteriore collegamento tra Spalato e Tremiti è il fatto che la più grande delle tre isole prende il nome da San Domino, il santo patrono di Spalato!

Giacomo Micaglia(che significa figlio di Mikalja) scrisse un'opera significativa: "Il tesoro della lingua slava o dizionario in cui le parole slave sono pronunciate in latino e nel dialetto dello studente" (Loreto-Ancona, 1649–1651), che influenzò significativamente lo sviluppo successivo della lingua standard croata; Mikalja era probabilmente un discendente dei croati che si stabilirono sul Gargano durante il XV e il XVI secolo, mentre il suo pronipote, o meglio il figlio della nipote di Mikalja, Lucrezia Mikalja, era Pietro Giannone (1676 – 1748), un famoso filosofo, storico e avvocato italiano

Jakov Mikalja (u značenju sin Mikalje) napisao je značajno djelo: „Blago jezika slovinskoga ili Slovnik u komu izgovaraju se rječi slovinske latinski i dijački“ (Loreto-Ancona, 1649.–1651.), koje je znatno utjecalo na kasniji razvitak hrvatskoga standardnog jezika; Mikalja je vjerojatno bio potomak Hrvata naseljenih na Garganu tijekom 15. i 16. stoljeća, dok je njegov pranećak, odnosno sin Mikaljine nećakinje Lukrecije Mikalja, bio Pietro Giannone (1676. – 1748.) poznati talijanski filozof, povjesničar i pravnik


IcI collegamenti storici non finiscono qui. È noto che un porto sull'isola Tremiti di Sveti Duje (San Domino) viene ancora oggi chiamato porto "slavo" (Cala degli Schiavoni) - proprio per i collegamenti tra le due coste dell'Adriatico, mentre le Tremiti erano anche meta di pellegrinaggio dalle regioni orientali dell'Adriatico. Il monastero di Biševo crebbe e si sviluppò fino al XV secolo, mentre i benedettini lasciarono le Tremiti nel 1237. Tuttavia, la persona che più collega entrambe le sponde dell'Adriatico non fu un benedettino, bensì un gesuita, Jakov Mikalja, nato il 31 marzo 1601 nella città di Peschici, nel nord della penisola del Gargano!

Što je Splićanin Ivan oko 1050. radio na Tremitima – nadomak Gargana?


Nedavni potresi s druge strane Jadrana, uz obale poluotoka Gargana – s epicentrima u blizini jezera Lesina (od kojih je jedan bio čak 4.7 magnitude po Richteru) podsjetili su nas na ćudljivost prirode, ali i predviđanja kako se dvije obale Jadrana međusobno približavaju oko četiri milimetra godišnje, što znači da bi se mogle spojiti u jedinstvenu kopnenu masu za 50 do 70 milijuna godina! Tko zna hoće li u toj dalekoj budućnosti netko tome moći svjedočiti, no prošlost svakako poznaje i druge oblike povezivanja.

Tako je ostalo zapisano da je 1050. godine jedan Splićanin, svećenik Ivan – sin Gaudija Grlića, na otoku Biševu jugozapadno od Visa izgradio crkvu posvećenu svetom Silvestru papi na predjelu zvanom Polje. Ivanova namjera je bila da čuvena benediktinska opatija s talijanskog otočja Tremiti na Biševu uredi samostan kao što su bili uređeni i ostali njeni manji samostani. U tu je svrhu otišao na Tremite udaljene oko 20 kilometara od poluotoka Gargana i pridružio se tamošnjim benediktincima.

Zanimljivo je kako je sredinom 11. stoljeća činu predaje crkve svjedočio i neretvanski knez Berigoj sa svojom pratnjom. Naime, Neretvani su bili jedno od plemena starohrvatskog doba koje je – kako svjedoči Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću – uz kopno između Cetine i Neretve nadziralo i jadranske otoke: Mljet, Brač, Hvar i Korčulu. Daljnja poveznica između Splita i Tremita je i činjenica da najveći od tri tamošnja otoka nosi ime svetoga Duje – zaštitnika Splita (San Domino)!

Povijesne veze tu ne staju. Poznato je kako se jedna luka na tremitskom otoku Sveti Duje (San Domino) i danas naziva „slavenskom“ lukom (Cala degli Schiavoni) – upravo prema vezama između dviju obala Jadrana, dok su Tremiti bili i mjesto hodočašća iz istočnojadranskih krajeva. Samostan na Biševu je rastao i razvijao se sve do 15. stoljeća, dok su benediktinci s Tremita otišli već 1237. godine. No, osoba koja u najvećoj mjeri povezuje obje obale Jadrana nije bio benediktinac, nego isusovac Jakov Mikalja, rođen upravo 31. ožujka 1601. u gradu Peschici na sjeveru poluotoka Gargana!

Mate Božić



Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“, historiografskog časopisa „Pleter“, Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ u Splitu. Član Talijansko-hrvatske kulturno-povijesne udruge „Jakov Mikalja - Giacomo Micaglia“ s poluotoka Gargana te koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“. (Ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i više od tristo popularno-znanstvenih članaka  historiografsko-heraldičke tematike. Voditelj „Škole heraldike“ (Klis) i „Male škole filozofije“ (Solin), autor niza kolumni web-portala, uključujući i Dalmatinski List.

Primjedbe