Rođen u Apuliji, a umro u Splitu – tko je bio taj uzorni hrvatski propovjednik? (talijanski i hrvatski)
Nato in Puglia e morto a Spalato: chi era questo esemplare predicatore croato?
Stemma della famiglia Della Bella –
originaria di Firenze; Stemma del comune di Vico del Gargano situato sulla
penisola del Gargano nella provincia italiana di Foggia in Puglia; Stemma del
comune di Fogia, dove si trasferì alla fine del XVI secolo un ramo dei Della
Bella da Vica del Gargano
Grb obitelji Della Bella –
podrijetlom iz Firence; Grb općine Vico del Gargano smještene na poluotoku
Gargano u talijanskoj pokrajini Foggia u Apuliji; Grb grada Foggie u koju se
jedan ogranak Della Bella iz Vica del Gargana doselio krajem 16. stoljeća
Poiché i Della
Bella erano originari di Firenze, il soprannome di questo gesuita era
Fiorentino. Tuttavia, dopo aver lasciato Firenze, un ramo della famiglia
risiedette a Napoli, per poi probabilmente trasferirsi nel XIV secolo nella
penisola del Gargano (Vico del Gargano), dove ancora oggi sorge il loro
palazzo. Foggia fu la tappa successiva per un ramo di questa famosa famiglia, e
così il futuro lessicografo croato nacque in quella città nel 1655. Dopo
essersi unito all'Ordine dei Gesuiti nel 1677, incontrò per la prima volta la
costa orientale dell'Adriatico nel 1681 a Ragusa.
Il palazzo neogotico della famiglia
Della Bella fu costruito agli inizi del XX secolo nel comune di Vico del
Gargano, sull'omonima penisola; Veduta della città (che, secondo la leggenda
locale, fu fondata intorno al 970 da Sueripolo, il "capo degli Slavi"
della costa orientale dell'Adriatico) con la torre visibile del Palazzo Della
Bella
Neogotička palača obitelji Della
Bella izgrađena početkom 20. stoljeća u mjestu Vico del Gargano na istoimenom
poluotoku; Vizura mjesta (kojeg je prema mjesnoj legendi oko 970. utemeljio
Sueripolo - „vođa Slavena“ s istočne obale Jadrana) s uočljivim tornjem palače
Della Bella
È interessante notare che, dopo brevi soggiorni in Italia, nel 1694, per
suo espresso desiderio, ritornò a Ragusa, dove lavorò come missionario e
rettore del collegio dei Gesuiti di Ragusa. Della Bella predicava già in lingua
croata e, dopo Firenze (1702), su richiesta dell'allora arcivescovo di Spalato,
Stjepan Cosmi, e della Repubblica di Ragusa, la costa orientale dell'Adriatico
divenne nuovamente la sua nuova patria. La lingua croata divenne il segno
distintivo di questo missionario e predicatore della Dalmazia veneziana e della
zona di Ragusa!
Ritratto del famoso gesuita Ardelio
Della Bella (1655-1737), nato in Puglia, ma che trascorse gran parte della sua
vita in Dalmazia - in una raccolta delle sue prediche stampata probabilmente a
Venezia nel 1805 da M. Čulić di Spalato; Il titolo del dizionario di Della
Bella - l'opera più importante che fu utilizzata anche da J. Stulli, J. Voltić
e V. Stefanović Karadžić (durante la creazione del "Dizionario
serbo")
Portret znamenitog isusovca Ardelija
Della Belle (1655.-1737.), rođenog u Apuliji, ali koji je veći dio života
proveo u Dalmaciji – u zbirci njegovih propovijedi koju je vjerojatno 1805. u
Veneciji dao tiskati Splićanin M. Čulić; Naslov Della Bellinog rječnika –
najznačajnijeg djela kojim su se služili i J. Stulli, J. Voltić te V.
Stefanović Karadžić (pri izradbi „Srpskog rječnika“)
Infatti, i suoi
sermoni in croato erano così famosi che nel 1805 il canonico di Spalato, Matija
Čulić, pubblicò una raccolta dei suoi sermoni, „Conversazioni e prediche“,
proprio per dimostrare „la purezza e la bellezza della nostra lingua slava“.
Inoltre, nel 1718, Della Bella compilò il dizionario italiano-latino-croato
„Dizionario italiano, latino, illirico“, anche questo il primo dizionario
storico croato con numerose citazioni da circa quaranta opere letterarie
manoscritte e stampate nei dialetti stocavo e ciacavo. Il dizionario fu
stampato nel 1728, mentre l'autore morì un decennio dopo, nel 1737 a Spalato!
Rođen u Apuliji, a umro u Splitu – tko je bio taj uzorni hrvatski propovjednik?
Za razliku od
zaslužnog isusovca Jakova Mikalje, koji svoju ulicu danas ima na obje obale
Jadrana, tj. Hrvatskoj (Zadar) i Italiji (Peschici), imenom jednog drugog
znamenitog hrvatskog jezikoslovca – također rođenog na Apeninskom poluotoku –
nazvana je samo ulica rodnog mu grada Foggie, dok mu se Split – u kojem je
živio i plodno djelovao više od 30 godina – još nije odužio takvim činom! Riječ
je o Ardeliju Della Belli, misionaru i propovjedniku te utemeljitelju isusovačke
rezidencije u Splitu.
Budući su Della Belle bile starinom iz Firence nadimak ovog isusovca bio je Fiorentin. Međutim, napustivši Firencu jedna grana te obitelji boravila je u Napulju, a potom se vjerojatno u 14. stoljeću doselila na poluotok Gargano (Vico del Gargano), gdje i danas stoji njihova palača. Foggia je bila iduća postaja jedne grane ovog znamenitog roda, pa se tako u tom gradu 1655. rodio i budući hrvatski leksikograf. Nakon što je 1677. pristupio Isusovačkom redu prvi put je upoznao istočnu obalu Jadrana 1681. u Dubrovniku.
Zanimljivo je kako
se nakon kraćih boravaka u Italiji na svoju izričitu želju 1694. vratio u
Dubrovnik, gdje je djelovao kao misionar i rektor u dubrovačkom Isusovačkom
kolegiju. Della Bella već tada propovijeda na hrvatskom jeziku, a nakon Firence
(1702.) na zahtjev tadašnjeg splitskog nadbiskupa Stjepana Cosmija i Republike
Dubrovačke istočna obala Jadrana mu opet postaje novi dom. Hrvatski jezik je
postao zaštitni znak ovog misionara i propovjednika mletačke Dalmacije i dubrovačkog
područja!
Naime, njegove prodike na hrvatskom bile su toliko znamenite da je splitski kanonik Matija Čulić 1805. godine izdao zbirku njegovih propovijedi „Razgovori i pripovidanja“ upravo kako bi pokazao „čistoću i lipost slovinskoga našeg jezika“. Osim toga, Della Bella je 1718. sastavio talijansko-latinsko-hrvatski rječnik „Dizionario italiano, latino, illirico“, ujedno prvi hrvatski povijesni rječnik s mnoštvom citata iz četrdesetak rukopisnih i tiskanih književnih djela štokavštine i čakavštine. Rječnik je tiskan 1728., dok je autor preminuo desetljeće poslije – 1737. u Splitu!
Mate Božić
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“, historiografskog časopisa „Pleter“, Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ u Splitu. Član Talijansko-hrvatske kulturno-povijesne udruge „Jakov Mikalja - Giacomo Micaglia“ s poluotoka Gargana te koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“. (Ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike. Voditelj „Škole heraldike“ (Klis) i „Male škole filozofije“ (Solin), autor niza kolumni web-portala, uključujući i Dalmatinski List.
grazie per l articolo,molto interessante,ma Sueripolo fondò la città di Peschici e non Vico del Gargano
OdgovoriIzbriši