Kojeg su Trogiranina dvaput napali u Italiji, a on postao blaženik?

 

Rijetke su osobe hrvatskog srednjovjekovlja kojima se mogu pripisati vrline poput: velike učenosti, iznimne dobrote, obzira prema siromašnima, vrijednih doprinosa u glazbi i znanosti, zalaganja za prosvjećivanje puka kao i protivljenja bahatosti moćnika. Doista, sve to bio je čuveni Augustin Kažotić, rođen 60-ih godina 13. stoljeća u Trogiru – tik do najzapadnijeg kutka Kaštelanskog zaljeva. Životna sudbina ga je prvo odvela u udaljene krajeve Europe, dok je svoj smiraj našao na suprotnoj obali Jadrana…

Jedan od prvih prikaza blaženog Augustina Kažotića (Trogir, o. 1260 — Lucera, 1323.) na tabli sv. Mauricija Ugarskog (nastaloj 1335.-1340.) – njegovo štovanje počelo je ubrzo nakon smrti, pa je tako kalabrijski vojvoda Karlo 1325. molio papu da Kažotića proglasi svetim, dok je u Zagrebačkom misalu već tada postojao obrazac mise njemu u čast!

No, prije svih svojih putovanja studij teologije i filozofije započeo je u obližnjem Splitu, desetak godina nakon što je u njemu preminuo Toma Arhiđakon. Augustinovu ljubav prema učenosti zorno opisuje podatak kako mu je 1286. baka Stana Saladini u oporuci za knjige ostavila čak 50 zlatnika! Godinu potom je, na putu za Pariz, bio napadnut u blizini Pavije, ali to ga nije spriječilo u njegovoj potrazi za znanjem. Tako od 1287. polazi više studije na Sorbonni, a potom propovijeda po Francuskoj, Italiji i hrvatskim krajevima.

Srednjovjekovni prikaz Augustina Kažotića u dominikanskom samostanu Sv. Nikole, Treviso (autor: Tommaso da Modena, 1352.); Suvremeni spomenik blaženom Augustinu u Trogiru kao „prvom hrvatskom bleženiku“, izrađen 2001. godine; Kip Augustina Kažotića u katedrali u Luceri 

Krajem 1303. papa mu je prvo povjerio upravu Zagrebačke biskupije, a tek potom imenovao za biskupa. Iskazao se sređujući vlastite i biskupijske imovinske prilike, ali pritom suočio s brojnim poteškoćama, prvenstveno presizanjima velikaša u crkvena prava i imovinu. Time  nezadovoljni biskupi hrvatskih i ugarskih krajeva oko 1318./1319. izabrali su za svoga poslanika papi Ivanu XXII. u Avignon. Smatrajući to neprijateljskim činom, kralj Karlo Robert mu je potom zabranio povratak u domovinu.

Relikvije bl. Augustina Kažotića koje se danas čuvaju u kapeli Presvetog Srca Isusova (kapela Gagliardi) u katedrali Uzašašća Blažene Djevice Marije u Luceri – nakon što je 1700. bilo odobreno njegovo štovanje, novi papa Klemet XI. proglasio ga je blaženim, dok se danas vodi postupak za Augustinovo proglašenje svetim; Grb Lucere – lav predstavlja kralj Karla II. Napuljskog, djeda ugarsko-hrvatskog kralja Karla Roberta (1301.-1342.)

Iako se papa zalagao za njegov povratak, vladar je bio ustrajan, pa je Kažotić umjesto u Zagrebu svoje biskupovanje 1322. nastavio u talijanskom gradu Luceri – nadomak poluotoka Gargana. Tada se to mjesto nazivalo „Luceria Saracenorum“, zbog mnoštva Saracena doseljenih sa Sicilije koji su prakticirali islam i bili u službi cara Fridrika II. Kažotićevo nepokolebljivo nastojanje da u tom kraju obnovi kršćanstvo izazvalo je bijes jednog Saracena, koji ga je udario željeznim drškom. Tako je biskup preminuo od ozljeda 3. kolovoza 1323., da bi nakon četiri stoljeća – 1700. godine papa Inocent XII. odobrio kult blaženog „Augustina Dalmatinskog iz Reda propovjednika“!

Jedan od prvih prikaza nasuprotnih obala Jadrana nastao u vrijeme Augustina Kažotića (autor Pietro Vesconte, 1318.) s naznačenim Trogirom, srednjodalmatinskim otocima i poluotokom Garganom, nedaleko kojega je smještena današnja Lucera, u Kažotićevo vrijeme zvana „Luceria Saracenorum“, zbog Saracena (Arapa) sa Sicilije koji su tu živjeli od 1223. godine

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“, historiografskog časopisa „Pleter“, Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ u Splitu. Član Talijansko-hrvatske kulturno-povijesne udruge „Jakov Mikalja - Giacomo Micaglia“ s poluotoka Gargana te koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“. (Ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i više od tristo popularno-znanstvenih članaka  historiografsko-heraldičke tematike. Voditelj „Škole heraldike“ (Klis) i „Male škole filozofije“ (Solin), autor niza kolumni web-portala, uključujući i Dalmatinski List.