HNB – Plaća od 50.000 kuna i kava od 3 kune; Subvencioniranje najbogatijih

HNB – PLAĆA OD 50 TISUĆA I KAVA OD 3 KUNE
SUBVENCIONIRANJE NAJBOGATIJIH

Visoke plaće kao štit od korupcije pokazuju se kao potpuno neefikasne.

Nema te visoke plaće koja će zaštititi državu od korupcije, ako je korupcija ugravirana u sistem. Već previše puta su se ljudi prevarili jer su naivno mislili da neće krasti političar koji se već ionako obogatio. Najveća laž je „Oni su dobili takvu plaću ne kradu“. Pokazalo se da u mentalitetu lopova ne postoji pojam kad je dosta. 

Kad govorimo o HNB-u, radi se o plaćama od oko 50 tisuća kuna, što su najviše plaće u javnom sektoru uopće. Premijer ima oko 23 tisuće, a tamo neki viceguverner čak 48. bez ikakve izloženosti i odgovornosti.

Što je uopće HNB, i što ti guverneri i viceguverneri rade da imaju enormne plaće?

Hrvatska narodna banka – državna firma od skoro 700 zaposlenih. Evo na koji način oni služe građanima, kako su sami definirali na svojoj stranici:

U okviru provedbe politike zaštite potrošača Hrvatska narodna banka usmjerena je na unaprjeđenje informiranosti i edukacije potrošača te nadzor primjene važeće regulative i dobre poslovne prakse u odnosima s potrošačima. U nadležnosti Hrvatske narodne banke jesu potrošači - korisnici usluga kreditnih institucija (banaka, štednih banaka i stambenih štedionica), potrošači - korisnici usluga kreditnih unija te korisnici platnih usluga i imatelji elektroničkog novca.

Hm, ne čini se nešto pretjerano korisno za građane, osobito kad znamo da gotovo više i nema banaka u domaćem vlasništvu. 

Ne samo da su im plaće najviše, nego i najbrže rastu. U nekoliko godina njihova plaća se poveća za još 5000 kuna, znači gotovo za cijelu prosječnu plaću.

Visina plaće ne stvara nikakav imunitet prema korupciji.Visoka plaća ne štiti od korištenja situacije, od kupnji nekretnina u vlasništvu HNB-a po povlaštenoj cijeni.

Svi se pitaju, što to oni rade za tolike plaće? Trebali bi se baviti inflacijom, reguliranjem cijena, ublažavanjem krize...

A baš time se oni ne bave. Ili se to ne vidi.

Sad imamo rastuću inflaciju, a njihovi savjeti su na beskrajno amaterskoj razini – da se kupuje tamo gdje je jeftinije?

Oni ne mogu to shvatiti, kad se ne mogu identificirati s prosječnim građaninom.

Imaju li takve plaće da bi dobili 75% popusta na kuću? Kao što je slučaj kod jednog viceguvernera.

Najplaćeniji javni službenik u državi za kojeg nitko ne zna.

Ako netko može razumjeti, evo što radi najplaćeniji državni službenik: 

„koordinira i rukovodi poslovima iz područja Ureda za koordinaciju poslova sukcesije i Ureda za reguliranje deviznog poslovanja.“

I taj zarađuje 49.000 kuna

Najveći je hit da jako malo od tog novca moraju potrošiti. Jer im je praktički sve subvencionirano ili besplatno. Ne trebaju trošiti na stanovanje, na prijevoz..

Subvencioniranje najbogatijih

Nećete vjerovati, ali evo što svi ti guverneri i viceguverneri sebi ne mogu priuštiti, pa im država to subvencionira:

- topli obrok

- kamate na stambene kredite

- sudjelovanje u sportskim aktivnostima

- životno i dopunsko osiguranje 

- treći mirovinski stup. 

To nije sve, a tek jubilarne nagrade, darovi za djecu, otpremnine, razne potpore, unaprjeđenje zaposlenika, dodatak za smjenski rad, rad u otežanim uvjetima... sve na račun hrvatskih građana.

To je jednostavno teško za probaviti, da netko s tolikim plaćama ima subvencije kao da je socijalni slučaj. Postavlja se pitanje na što troše tih 50 tisuća ako im država plaća čak i teretanu?

Ispada da što imaš veće plaće, imaš i veće subvencije.

I sve to bez ikakve odgovornosti, ili izloženosti u javnosti. Kad je itko prozivao Slavka Tešiju (49.000,00), ili Borisa Vujčića (48.000,00) za neku odgovornost?

Evo sad je inflacija i opća panika zbog poskupljenja, pa opet nitko ne proziva one na plaći od 50 tisuća.

Kakav je to posao koji rade za takve plaće? Baš me zanima kako izgleda njihov radni dan. Ali sumnjam da se nešto previše oznoje. Još manje sumnjam da naprave nešto pozitivno za građane.

To dovodi do novog pitanja – kako odrediti, stupnjevati koliko platiti koje poslove? Jer nekako se čini da su najviše plaćeni oni koji se najmanje oznoje.

Možda do idućeg nastavka uspijemo shvatiti čime se bavi 700 zaposlenih u HNB-u. Osim zbrajanja vlastite zarade.

Katarina Baričić

Diplomirala hrvatski i engleski jezik i književnost. Radila sam u školi, a nakon toga kao predavač na Erasmus seminarima za profesore u raznim europskim gradovima. Paralelno polažem tečaj za turističkog vodiča, te upoznajem goste sa lokalnom poviješću. Dok su mi rad u turizmu i obrazovanju izvor prihoda, pisanjem se bavim rekreativno. Trenutno me najviše zanimaju društvene i filozofske teme, politika i geopolitika. Kroz proces pisanja teksta pokušavam samoj sebi objasniti neke društvene fenomene, a kao rezultat nastane neka zaokružena cjelina, ili samo tok svijesti. Zasad redovno pišem za portale Solin live, te Dalmatinski list.