Foto: Hrvatski vojnik
ZAGREB - Na današnji dan organizirana je proslava Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dana Hrvatske kopnene vojske. Svakog 28. svibnja obilježava se dan kada je održana prva smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici u glavnom gradu Hrvatske. Tom prigodom su hrvatskoj javnosti bile predstavljene prve brigade ZNG, oformljene u nastupajućim ratnim okolnostima u vremenu raspada nekadašnje jugoslavenske federacije i osamostaljivanja današnje Republike Hrvatske iz njenog sastava.
Na temelju Zakona o obrani donesenog u rujnu 1991. godine, ZNG se preobrazio u Hrvatsku vojsku (HV), a 21. rujna iste godine bio je osnovan Glavni stožer Hrvatske vojske (GSHV) na čelu s generalom Antnom Tusom.
Proslava Dana Oružanih snaga Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović održao je u petak, 27. svibnja, svečani prijem na Pantovčaku te je poručio da je nacionalni interes nešto što vodstvo države mora prepoznati i da se on mora provoditi u kontinuitetu, neovisno o tome koja je stranka i stranačka koalicija na vlasti.
Svečani prijem je započeo izvođenjem hrvatske himne, nakon čega je odana počast minutom šutnje svim poginulim, preminulim i nestalim hrvatskim braniteljima. Iza toga, Milanović je održao govor uoči kojeg je čestitao Dan oružanih snaga svim prisutnima. U govoru je istaknuo kako Hrvatskoj ne prijeti opasnost od rata, ali da on bijesni u Europi te je ujedno podsjetio na važnost maksimalne vjernosti i lojalnosti saveznicima u NATO-a, još jedno naglasivši važnost članka 5. ugovora Sjevernoatlanstskog saveza, koji obvezuje članice da pomognu napadnutu članicu Saveza. Također je dodao kako postoji slična odredba u Lisabonskom ugovoru o Europskoj uniji, potpisanom 2007. godine, koji je stupio na snagu 2009. godine, a koji također obvezuje države članice EU-a u slučaju napada na jednu od njih.
Foto: Goran Mehkek/Cropix
Predsjednik Republike je istaknuo kako je ovagodina bila vrijeme važnih i vrijednih akvizicija u obrambenom sustavu, kada je u pitanju materijalno stanje i opremljenost Hrvatske vojske, ali je nadodao kako su takvi sustavi i njihovo održavanje veoma skupi zbog čega je potrebno uravnoteženo kupovati od svega pomalo umjesto ulaganja u preskupe investicije. Na svečanosti povodom Dana oružanih snaga, predsjednik Milanović je odlikovao, promaknuo i uručio pohvalnice pripadnicima Oružanih snaga i bivšim pripadnicima bojne Frankopan, javlja HTV.
Na svečanosti su sudjelovali admiral Robert Hranj, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, Nikola Milina, glavni ravnatelj policije, Daniel Markić, glavni ravnatelj SOA-e, bivši ministri obrane Luka Bebić i umirovljeni general Zbora Pavao Miljavac, Valentin Franjić, predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, generalni vikar Vojnog ordinarijata don Marko Medo, admiral Rob Bauer, predsjedavajući Vojnog odbora Sjevernoatlanskog saveza, general Mladen Markač, posebni savjetnik ministra unutarnjih poslova, Franko Vidović, predsjednik saborskog Odbora za obranu i brojni drugi ugledni uzvanici.
Događaj na Pantovčaku bojkotirali su hrvatski predsjednik Vlade Andrej Plenković, dio ministara i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, koji su jutros zasebno položili vijence na Mirogoju.
Hrvatska vojska u brojkama
Prema statistici na stranici Global Firepower, Hrvatska je 2022. godine napredovala za jedno mjesto i sada se nalazi na 62. mjestu po jačini vojske. Za usporedbu, što se tiče našeg okruženja, Italija je uvjerljivo najjača i nalazi se na 11. mjestu. Iza nje slijedi Mađarska na 57. mjestu, a zatim Srbija na 61. mjestu. Iza Hrvatske nalaze se Slovenija na 86. mjestu, Bosna i Hercegovina na 123. i Crna Gora na 132. mjestu.
Hrvatska vojska ima 15.000 aktivnih profesionalnih vojnka te uz to 20.000 rezervista i 2.000 paravojske. Ukupan broj vojnih letjelica, većinom u sastavu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, procjenjuje se na 78, od čega 12 borbenih zrakoplova, 26 zrakoplova za obuku te 40 helikoptera. Hrvatska kopnena vojska posjeduje 72 tenka, 650 oklopnih vozila, 26 jedinica samohodnog topništva, 231 jedinicu tegljenog topništva i 105 raketnih bacača.
Hrvatska ratna mornarica posjeduje ukupno 34 plovila, od čega 5 raketnih topovnjača, 5 ophodnih brodova, 1 minolovca, 6 desantnih brodova, 1 spasilački brod, 1 školski brod, 3 barkase i 3 riječna plovila.
Stanje u Hrvatskoj vojsci
Foto: bug.hr
Nije tajna kako Hrvatska vojska gotovo uopće ne posjeduje protuzračnu obranu, što se može pokazati kao veliki nedostatak. Hrvatska portuzračna obrana izdvojena je iz sastava Hrvatskog ratnog zrakoplovska i pripojena Hrvatskoj kopnenoj vojsci odlukom Hrvatskog sabora od 26. siječnja 2018. godine. Od naoružanja posjeduje samohodni PZ top 20/3 mm M55 A4/M1 te SLRS S-10CRO A1 (Strijela), raketni lanser hrvatske proizvodnje za zaštitu oklopno-mehaniziranih vojnih postrojbi kopnene vojske te objekata na zemlji od zračnih napada s malih visina.
U sastavu HRZ-a ostala je Bojna zračnog motrenja i navođenja (Bojna ZMIN) koja pruža radarsku potporu borbenom djelovanju snaga HRZ-a, a koristi radare američke proizvodnje, sustav FPS-117 dometa oko 450 kilometara.
Hrvatska vlada sklopila je ugovor s Francuskom o kupnji 12 borbenih zrakoplova Dassault Rafale F3-R, koji bi trebali do 2024. ili 2025. godine zamijeniti dotrajale MiG-21.
Hrvatska ratna mornarica je jedan od najzanemarenijih rodova Hrvatske vojske. Trenutno se ulaže vrijeme i novac na utemeljenje Obalne straže i izradu novih ophodnih brodova, ali ostaje činjenica kako HRM u svom sastavu nema nijedan broj klase korvete.
Tijekom 2021. i 2022. godine Hrvatsku vojsku su potresale afere povezane s konzumacijom narkotika, osobito kokaina i marihuane, zbog čega su pojedini vojnici bili optuženi i nečasno otpušteni iz vojske.
Ostaje otvoreno pitanje može li današnja Hrvatska vojska adekvatno i brzo odgovoriti na izazove vremena u kojem se mijenja sigurnosna situacija čitavog europskog kontinenta i možemo li se mi kao građani osloniti na našu vojsku i vjerovati da ona ovakva kakva jest može pridonijeti našoj kolektivnoj sigurnosti.
Primjedbe
Objavi komentar