Priručnik za preživljavanje: Što učiniti u slučaju nuklearnog udara?

Foto: ready.gov

SPLIT - Mogućnost izbijanja nuklearnog sukoba nije nikad bila veća u razdoblju nakon završetka Hladnog rata. U ovom trenutku postoji pojačani rizik od nuklearnog napada zbog oružanog sukobu na području Ukrajine koji je izazvao velike napetosti između Rusije i zapadnih NATO-ovih zemalja predvođenih EU-om i SAD-om.

Nuklearna eksplozija može izazvati velike štete i žrtve udarom, visokim temperaturama i zračenjem. Iako još ne postoji vjerojatnost nuklearnog napada, zbog ruskih medijskih prijetnji kojima se nastoji izazvati strah među zapadnim zemljama, potrebno znati što učiniti kako bi se preživjelo nuklearni napad i posljedice izazvane napadom takvom vrstom oružja.

1. Mjere koje treba poduzeti prije nuklearnog napada

 • pripremiti dovoljno hrane i nužnih potrepština za prva 24 sata (voda, konzervirana hrana, lijekovi, vlažne maramice, komunikacijska oprema, baterije, svjetiljke)

 • skloniti se u zatvorene prostorije, po mogućnosti u podrum, podzemne etaže ili sklonište, jer je opasno po život zadržavati se na otvorenim prostorima u trenutku detonacije

2. Mjere koje treba poduzeti za vrijeme napada

 • ući u zgradu; betonski zidovi štite od udara i radijacije. Ne smije se gledati u blijesak, jer može zaslijepiti

 • ukoliko vas nuklearni udar iznenadi na otvorenom, potrebno je leći na zemlju, kako biste zaštitili kožu i dijelove tijela te izmaknuli udar od strane letećih predmeta nošenih eksplozijom. Ukoliko ste u to vrijeme u automobilu, potrebno je zaustaviti se i pognuti glavu među koljena

 • poslije početnog udara potrebno je potražiti najbliži zaklon, jer nakon desetak minuta od udara slijedi spuštanje radioaktivne prašine. Zračenje je najjače u prvim satima nakon detonacije.

 • potrebno je putem medija doznati puteve za evakuaciju i načine kako stići do sigurnih lokacija.

3. Nužne mjere poslije napada

 • ukoliko ste bili zahvaćeni radioaktivnim oblakom, potrebno je nakon pronalaženja zaklona svući  odjeću sa sebe, osobito vanjske slojeve koji su najzagađeniji

• potrebno je otuširati se ili oprati sapunom i vodom kako biste skinuli s tijela radioaktivne čestice. Ukoliko tuš nije dostupan, potrebnon je oprati se vlažnom krpom ili vlažnim maramicama.

• hrana i piće koje se nalazilo unutar zatvorenog prostora u trenutku nuklearnog udara, trebalo bi biti sigurno za konzumaciju, dok hranu i piće koje je bilo uzloženo radijaciji treba izbjegavati

• važno je čuvati se od radioaktivnih padalina i ostanite u skloništu najmanje 200 sati, a prvih 48 sati nemojte uopće napuštati sklonište, a nakon toga izlazite što rijeđe zbog radioaktivnog joda koji bi se trebao raspasti kroz devet dana

• kako biste izbjegli radioaktivne opekline, nosite zimsku odjeću, dobro pokrijte svoje tijelo kapama, rukavicama i zimskim jaketama te redovito tresite i perite odjeću kako biste uklanjali s nje nakupljene radioaktivne čestice

• nemojte koristiti otvorene izvore vode, već samo podzemne ili iz natkrivenih i zatvorenih bunara. Jedite krumpire i mrkve koji rastu u zemlji pa su manje izloženi radijaciji. Ukoliko lovite životinje, nemojte jesti srce, jetru i bubrege, jer se u njima skupljaju radioaktivne čestice. Iz istog razloga nemojte jesti meso blizu kostiju.